Polemika u Srbiji: Legalizira li država korupciju novim zakonom o zdravstvu?

Zakon o zdravstvenoj zaštiti, usvojen početkom travnja u Skupštini Srbije, potaknuo je naknadno žestoku polemiku u javnosti kad se utvrdilo da jedan od njegovih članaka dopušta pacijentu "iskazivanje zahvalnosti u vidu poklona manje vrijednosti", što su kritičari tog zakona ocijenili kao "legaliziranje korupcije".

Zakon je stupio na snagu 11. travnja, ali skoro da nitko nije obratio pažnju na dio članka 234. o sukobu interesa, koji u 6. stavku omogućuje pacijentu da liječniku iskaže zahvalnost "u vidu poklona manje vrijednosti... koji nije izražen u novcu ili vrijednosnim papirima i čija pojedinačna vrijednost ne prelazi pet posto, a ukupna vrijednost ne prelazi iznos jedne prosječne mjesečne plaće" bez poreza i doprinosa u Srbiji.

Takav poklon "ne smatra se korupcijom, sukobom interesa, odnosno privatnim interesom, sukladno zakonu".

Po aktualnoj računici, prosječna plaća u Srbiji je 462 eura pa se korupcijom ne smatra pojedinačan poklon do 23 eura, a oni, zbrojeni, ne smiju prijeći 462 eura, ali se u zakonu ne spominju nikakvi rokovi, pa je nejasno je gdje točno granica između darivanja i korupcije.

Unatoč nepisanom pravilu, koje funkcionira već desetljećima i postalo je uobičajeno, da pacijenti liječnicima nose "znak pažnje", luksuzna pića, parfeme i slično, novo je zakonsko rješenje naišlo na osudu, ponajprije u struci, jer su mu se usprotivili i sindikati i liječnička komora.

Predsjednik Sindikata liječnika i farmaceuta Rade Panić tvrdi kako "ovaj zakon ponižava zdravstvene radnike".

"Znamo tko (za svoj posao) prima napojnicu, ali mi bi da radimo za plaću i tražimo da nam se osigura ono što jamči i Zakon o radu. Neophodni su nam dostojanstveni uvjeti za rad, a prije svega da budemo sigurni da radimo na ispravnim aparatima", rekao je Panić za N1, ustvrdivši kako polemika o pitanju darova služi kako bi se "javnosti skrenula pozornost s drugih loših rješenja u zakonu".

On je ukazao i na zabludu da se zdravstvo financira iz proračuna, ustvrdivši kako više od 98 posto troškova pokrivaju sredstava koje građani uplaćuju u Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO).

Panić sugerira da i privatni sektor treba uključiti u zdravstveni sustav kako bi se i privatni liječnici mogli financirati iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

To mišljenje dijeli i Borko Josifovski, zviždač i nekadašnji ravnatelj Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć Beograd, koji je ostao bez posla zbog ukazivanja na korupciju.

Trebalo bi otvoriti tržišnu utakmicu i novac vezati za pacijenta. To znači da bi i javne i privatne zdravstvene institucije trebalo pokriti novcem iz Fonda za zdravstveno osiguranje i da se rad plaća po učinku, rekao je Josifovski beogradskim medijima.

Potpredsjednik Vijeća za borbu protiv korupcije profesor dr. Miroslav Milićević, kirurg, veli kako je "neugodno iznenađen" usvojenim zakonskim rješenjem koje "vrijeđa liječničku struku", a resorno ministarstvo pita što je svrha te zakonske odredbe. Ocijenio je da je zakon "nedorečen, neodređen i neprimjenjiv".

"Ne može Zakon o zdravstvenoj zaštiti mijenjati koncepte o tome što je korupcija, a što nije, to je stvar Kaznenog zakonika", naglasio je Milićević.

Draško Karađinović, koordinator udruge Liječnici protiv korupcije, tvrdi da mjera o legaliziranju poklona liječnicima "nigdje ne postoji" i ukazuje na apsurdnost koju naziva "izravnim udarom na javni sektor".

"Ako je već legalizirano davanje darova zdravstvenim radnicima, zašto se isto ne dopusti i sucima, carinicima, prometnim policajcima", ironično je primijetio Karađinović.

Ministarstvo zdravlja zasad je izbjeglo je odgovore medijima i sudjelovanje u raspravi koju je zakon potaknuo u javnosti, ali su poslani neslužbeni signali da se zakon može dodatno "mijenjati i dotjerivati podzakonskim aktima".