http://www.alo.rs/vesti/aktuelno/bacili-1-7-miliona-na-beskorisnu-studiju/12857

ALIMS pre četiri godine dao novac konsultantskoj kući da proceni da li mu treba nova zgrada, a do danas nije promenio svoju adresu
Sporni dokument, koji datira još iz marta 2009, naslovljen je kao „Ekonomsko-finansijska analiza opravdanosti projekta proširenja poslovnog prostora Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije“ i sastoji se od 54 stranice teksta. Najviše prostora u ovoj „studiji“ posvećeno je prepisivanju i tumačenju finansijskih izveštaja Agencije, kao i prepričavanju strategije razvoja delatnosti i ljudskih resursa u toj ustanovi. U dokumentu se čak navodi i struktura obrazovanja zaposlenih u Agenciji i njihova starosna struktura, ali i vrednost popisanog inventara.
„Alo!“ je došao do dokumentacije iz koje se vidi da je odluka o izboru
ALIMS: Sagledane
su mogućnosti
Na
pitanje „Alo!“ kakav je efekat i svrha studije koja je plaćena
1.770.000 dinara, ako ALIMS do danas nije kupio poslovnu zgradu, iz te
institucije stigao nam je kratak odgovor.
- Analiza je urađena radi
sagledavanja mogućnosti i opravdanosti kupovine poslovnog prostora za
potrebe Agencije - kažu u ALIMS-u.
Sumom
od 1.770.000 dinara, odnosno 15.836 evra, koliko je bačeno na studiju,
ALIMS je mogao da spase život Danici Ćirković, koja nije uspela da
skupi 18.000 evra za operaciju srca.
Taj novac bi mnogo značio i porodici teško obolele dvogodišnje Ljubice Adamić, kojoj život visi o koncu jer joj država nije dala ni dinara za transplantaciju srca u Austriji. Za tu sumu moglo se kupiti 32.780 obroka za narodnu kuhinju, umesto što je gladni narod dobio po četiri tegle pokvarenih krastavaca i teglu cvekle kojoj je istekao rok. Ova količina novca bila bi dovoljna za kupovinu čak 44.250 vekni hleba.
Dr Karađinović: Posao za SBPOK!
Dr Draško Karađinović, koordinator NVO “Doktori protiv korupcije”, kaže
da je beskorisna studija ALIMS-a „obrazac arčenja para i korupcije u
zdravstvenom sektoru“.
- Fiktivne konsultantske usluge su recept po kojem godišnje nestaje
više desetina miliona evra iz budžeta i kredita namenjenih zdravstvu u
Srbiji i zato ne čudi što smo najgori u Evropi. To što Agencija ze
lekove, uslovno rečeno, sama pravi pare i ima sopstvene prihode, ne u
tržišnoj utakmici, već preko javnih ovlašćenja, ne znači da treba da
bude van svake kontrole Ministarstva zdravlja. SBPOK hitno mora da
reaguje i da ispita koliko je ovakvih štetnih ugovora rukovodstvo
Agencije zaključilo u poslednjih devet godina otkako postoji ta
Agencija - kaže dr Karađinović.