
Beograd 25. 06. 2012
BETA
Država Srbija institucionalno proganja ljude koji ukazuju na korupciju umesto da se bori protiv nje, rekli su danas članovi udruženja Doktori protiv korupcije.
"Nema
drugog načina nego da se žalimo EU i da stalno ukazujemo javnosti na
korupciju u zdravstva jer je Srbija po kvalitetu zdravstvenih usluga na
poslednjem, 34. mestu u Evropi koja je zabrinuta zbog ogromne korupcije
u srpskom zdravstvu", rekao je predstavnik Doktora protiv korupcije
Draško Karađinović.
Na
konferenciji za novinare u Medija centru Udruženja novinara Srbije
Karađinović je naveo da je Srbija, po istraživanju Svetske banke, na
četvrtom mestu po korupciji u svetu, iza Tadžikistana, Moldavije i
Maroka.
Dodao je da o stepenu korupcije u zdravstvu najbolje govori to što Srbija za zdravstvo procentualno troši najviše, a kvalitet usluga je najgori.
"Doneti
su sistemski zakoni sa brojnim koruptivnim odredbama tokom mandata
ministara Tomice Milosavljevića i Zorana Stankovića. U srpskom
zdravstvu ima više od 5.000 funkcionera i više od 100 upravnih odbora
što omogućava sistemsku korupciju", rekao je Karađinović.
Dodao
je da uzbunjivače - one koji ukazuju na korupciju, otkazima progone
zdravstvene institucije, sudskim postupcima pravosudni organi, kao i
univerziteti oduzimanjem zvanja, a nečinjenjem nezavisna tela poput
Agencije za borbu protiv korupcije.
Bivši
načelnik Anesteziologije u kraljevačkom Zdravstvenom centru "Studenica"
Goran Kuševija rekao je da je smenjen pošto je prošle godine javno
ukazao na povećanje smrtnosti bubrežnih bolesnika zbog neispravnog
rastvora za hemodijalizu i da ga je direktor centra Dragan Arsić
nazivao "kockarem i pijanicom".
"Arsić
je u ime centra izdao i saopštenje u kojem je naveo da je Kraljevčanima
poznato da su moja omiljena mesta kafane i kockarnice.
Ministar
Stanković je smenio Arsića, a sud časti Lekarske komore Srbije naveo je
da nema osnova da mi se oduzme licenca", rekao je Kuševija.
Profesorka
Dragana Jovanović rekla je da je, pošto je ukazala na zloupotrebe u
rekonstrukciji kliničko-bolničkih centara Zvezdara i Zemun, dobila
"gomilu tužbi" za klevetu i zloupotrebu službenog položaja i da
neprekidno dobija pozive za suđenja. Dogodilo joj se i da joj je sudija
na suđenju dao 10 minuta da pročita i odgovori na tužbu koju je prvi
put tada videla.
"Srbija će se u
narednih 20 godina zadužiti za 200 miliona evra za rekonstrukciju
klinickcih centara, a te projekte će sprovoditi isti ljudi na čije sam
zloupotrebe ukazala", rekla je Dragana Jovanović.
Radiolog
Bojana Bokorov ukazala je na trgovinu listama čekanja na Institutu za
onkologiju Vojvodine 2009. godine, kada je 400 mesta sa liste čekanja
za zračenje prodato stranoj osiguravajućoj kući za više od milion evra,
iako u Vojvodini od 6.000 obolelih od raka na zračenje stigne tek
2.000. "Doživela sam odmazdu u Institutu jer me direktor Marko Erak
nazivao šizofreničarkom i alkoholičarkom, zabranjen mi je pristup
listama bolesti pacijenata pa nisam mogla da pišem naučne radove, a
onda sam je zbog nedostatka radova dobila otkaz kao docent na
Univerzitetu.
Zbog šikaniranja
sam obolela, dobila sam šećernu bolest i bronhijalnu astmu, a Erak je
osuđen za mobing i diskriminaciju", rekla je Bojana Bokorov.
Navela
je da joj je Agencija za borbu protiv korupcije dala status uzbunjivača
a da je direktor Instituta odbio da Agenciji dostavi tražene odgovore,
ali da Agencija uprkos očiglednom kršenju zakona nije protiv njega
pokrenula postupak.
Bivši
direktor Gradske službe hitne pomoći Beograda Borko Josifovski ukazao
je 2006. godine na ilegalnu saradnju doktora sa pogrebnicima. On je
otkrio da se pacijenti ne reanimiraju, a dva dana kasnije je smenjen i
2010. godine osuđen za klevetu, iako je utvrđeno da je bilo "grešaka" u
radu doktora Hitne pomoći.
Predstavnik
Udruženja za zaštitu pacijenata Pravo na zdravlje Miroslav Petrović
rekao je da u Srbiji preživi jedna trećina pacijenata, a dve trećine
umre, dok je u EU obrnuto.
Petrović
je ukazao na ogromnu birokratizovanost i naveo slučaj u kojem se
udruženje žalilo zaštitniku građana da pacijentkinja koja umire od raka
ne može da dobije lekove, na šta je ombudsman odgovorio da prvo moraju
da se obrate sudu, pa ministarstvu zdravlja.
"Ombudsman nije naveo samo da je potrebno da se žalimo rimskom papi, a ženi je ostalo dva meseca života", rekao je Petrović.