|
|
Sreda, 21. mart, 2007.
Ravnopravan
tretman privatnih zdravstvenih ustanova Gradske
vlasti najavljuju da će se privatnici uklopiti u sistem sledeće
godine kada bude promenjen način finansiranja zdravstva Dr
Vladan Šubarević, član Gradskog veća zadužen za
zdravstvo, najavio je juče za "Politiku" da postoji
mogućnost da se početkom sledeće godine privatnim
zdravstvenim ustanovama omogući uključivanje u sistem
zdravstvene zaštite. On
je objasnio da sada nije povoljan trenutak da se to uradi zbog
trenutnog načina finansiranja zdravstvenih ustanova, jer
privanici ne mogu da se uklope u taj sistem. -Računamo
na privatnike. Sada nije povoljan trenutak za njih, ali kada bude
krenulo plaćanje zaposlenih po broju kartona, stvoriće se
uslovi za uklapanje privatnika u sistem. Nama to odgovara, jer u onim
delovima grada gde nije pružena odgovarajuća zaštita ne moramo
da gradimo nove ustanove, već da se dogovorimo da posao preuzme
privatna praksa. Oni će imati potpunu podršku grada-istakao je
Šubarević. Kada
bi došlo do potpisivanja ugovora između predstavnika privatne
prakse i Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje (koji je
nedavno objašnjavao da nema novca u kasi za ovu namenu), građani
bi dobili mogućnost da biraju da li će se od novca koji
izdvajaju za zdravstveno osiguranje lečiti u državnom ili
privatnom sektoru. Predstavnici privatniih ordinacija smatraju da nije
u redu što se na sva zvona objavljuje da svako ima pravo na izabranog
lekara u domu zdravlja, a da se nigde oni ne spominju, pa se čak
opravdanje i potvrde njihovih lekara u većini ustanova ne
prihvataju. Prema
zakonu o zdravstvenoj zaštiti, pacijentima je dato pravo da izaberu
lekara koji će ga lečiti. To u praksi nije tako, jer
pacijenti nemaju priliku da se opredele za neku privatnu praksu. Dakle,
na papiru stoji da to pacijent može da uradi, a u realnosti-da ne može. Dr
Draško Karađinović, portparol Društva privatnih
lekara i stomatologa Srbije, kaže da državno zdravstvo nije
ispunilo svoju ulogu i da je projekat
"izabrani lekar" pokušaj šminkanja jednog prevaziđenog
sistema. -Građani
mesečno izdvajaju 12,3 odsto od bruto plate za zdravstveni
doprinos, a činjenica je da se mnogi leče u privatnim
ustanovama. Glavno obrazloženje nadležnih je da će privatne
ordinacije da opljačkaju RZZO, što je potpuno suludo. U svim
zemljama novac prati pacijenta i ljudima je data mogućnost da
biraju neko od zdravstvenih osiguranja, što kod nas nije slučaj
- istakao je dr Karađinović. Jedan
od argumenata zdravstvenih vlasti je da ne postoji kriterijum po
kojima bi nekom pacijentu bilo dozvoljeno da se leči u privatnoj
praksi. Privatnici na to odgovaraju da dok im se ne pruži šansa niko
neće moći da licitira sa tim da li će takav način
rada opstati. Ukoliko se pokaže da je način rada neke privatne
zdravstvene kuće loš, ugovor se može prekinuti, a ankete o tome
da li su pacijenti zadovoljni su uvek tu da upozore da li zdravstveni
radnici dobro postupaju sa pacijentima. Danijela
Davidov
|