<<Nazad

 

NOVI SAD, 24.04.2008. Broj: 5399
 
 
Treba li Novom Sadu gradska bolnica?
Novinar: Z. Mijatović,   Fotoreporter: M. Reš

Privatni lekari iz grada pozvani su da se izjasne da li je Novom Sadu potrebna gradska bolnica, čija je izgradnja u predizbornim programima više gradskih stranaka. Na preksinoćnom sastanku novosadskih privatnih lekara, stomatologa i farmaceuta s predstavnicima više lokalnih političkih stranaka koje su u trci za odbornička mesta u gradskom parlamentu predočeno je da u Novom Sadu sada već ima desetak privatnih bolnica koje bi mogle postati gradske dnevne bolnice i da pružaju i hirurške usluge, poput operacija hernije (kile), vena i niz drugih, poput prakse u razvijenim evropskim zemljama. Na taj način rasteretio bi se Klinički centar Vojvodine i smanjile liste čekanja pacijenata na preglede i operacije.

– Na nivou same medicine menja se koncept bolničke stacionarne zaštite, a zabeležena je ekspanzija dnevnih bolnica u mnogim državama. Zar privatne bolnice u Novom Sadu nisu idealno mesto da budu dopuna gradske bolnice? Dnevne bolnice, koje se u našem Zakonu o zdravstvenom osiguranju pominju samo u jednoj tački, spadaju prvenstveno u privatni sektor usluga, brzo rade, imaju maksimalno 2-4 kreveta. U SAD se 90 odsto svih operacija hernije obavi u dnevnim bolnicama – izneo je dr Draško Krađinović, portparol privatnih lekara i stomatologa, apelujući na kolege da se među privatnim doktorima povede rasprava o toj temi.

Preksinoćni sastanak, sazvan i na inicijativu Srpskog udruženja korisnika zdravstvenih usluga, bio je povod da se ponovo istakne zahtev privatnih lekara da njihove usluge uđu u sistem zdravstvene zaštite Srbije, što bi značilo da se pacijentima omogući da biraju lekara, bez obzira na to da li je u državnoj ili privatnoj praksi, i da im se iz fonda zdravstvenog osiguranja refundiraju troškovi lečenja i u privatnim ordinacijama.

– Ne odgovara nikome, a naročito nije dobro za pacijente, to što u našem zdravstvu postoje dva potpuno odvojena sistema, privatna i državna lekarska praksa. Lekarska komora, međutim, nema sluha za ovakve probleme i mi se moramo na neki način samoorganizovati i uticati u ovim predizbornim danima na to da se promeni nešto kako bismo mogli pružiti pacijentima bolju uslugu, da i mi i pacijenti budemo zadovoljni – rekao je dr Jovan Rakić.

  Fiskalni račun i za zdravstvene usluge?

Zorica Marković, predsednica Upravnog odbora Srpskog udruženja korisnika zdravstvenih usluga, najavila je da će to udruženje osnovati svoj klub zdravlja u Novom Sadu, koji će biti podrška pacijentima u ostvarivanju njihovih prava, ali će imati i edukativnu ulogu. Jedno od pacijentovih prava, po mišljenju Markovićeve, jeste da dobije fiskalni račun za usluge zdravstvenih ustanova, bilo državnih bilo privatnih. Na Zapadu se, kako ističe ona, bez obzira na to da li se lekaru plaćalo u kešu ili karticom, obavezno dobija fiskalni račun, što kod nas nije slučaj.

– Privatni doktori će izdavati račune kada pacijenti budu tražili račune da bi bili refundirni od fonda – izjavio je za GL dr Draško Karađinović.

O najavi iz fonda za zdravstvenu zaštitu da se razmatra mogućnost da se građanima refundira pregled na dopleru i magnetnoj rezonanci kod privatnih doktora Karađinović kaže da je to "suviše malo i suviše kasno", jer danas zakoni "diskriminišu i privatni sektor i građane".

<<Nazad