|

NOVI
SAD UTORAK 25. FEBRUAR 2003. GODINE
LEKARSKE
KOMORE UZBURKALE DUHOVE
Licenca
preti fakultetskoj diplomi?
Stomatolozi
Vojvodine traže da se obustavi procedura donošenja zakona o komorama
zdravstvenih radnika i zakona o lekarskim, stomatološkim i farmaceutskim
komorama dok se ne otklone brojne nelogičnosti u
ponuđenim predlozima
|
Javnom
raspravom do boljih rešenja |
|
Skupština
Stomatološke sekcije DLV - SLD traži u ime lekara stomatologa
iz Vojvodine da se obustavi procedura donošenja pomenutih
zakona, jer će komora sa zajedničkim organima odlučivanja za
privatnike i one u državnoj službi izazivati stalne konflikte
i imaće štetne posledice i za pacijente i za lekare iz oba
sektora. Prilikom izrade novog nacrta zakona o komorama
zdravstvenih radnika neophodno je napraviti široku javnu
raspravu kako bi se izbegle manipulacije uskih interesnih grupa
i nameštanja rešenja koja su izraz parcijalnih pa i ličnih
interesa. Traži se i donošenje zakona o SLD kao strukovnoj
organizaciji koja okuplja sve lekare bez obzira na profesionalni
status. |
Zakon
o lekarskim, stomatološkim i farmaceutskim komorama, kako se čini, neće
još skoro biti donet. Iako se o hitnosti osnivanja ovakve komore govori
godinama, još uvek nije sačinjen takav predlog koji bi zadovoljio
najveći deo zdravstvenih radnika koje bi ona trebalo da okuplja. Prvi
zvaničan predlog ovog zakona u Skupštinu Srbije stigao je iz
Vojvodine, ali i Ministarstvo zdravlja kao i SLD, rade na svojim
predlozima. Primedbi na njih ima mnogo. Sudeći po zaključcima nedavne
godišnje skupštine stomatološke sekcije Društva lekara Vojvodine
-Srpskog lekarskog društva, i u Pokrajini su se tek sada uznemirili
duhovi zbog rešenja koja se predlozima nude.
Naime,
jedan od zaključaka na pomenutoj skupštini je da se obustavi procedura
donošenja zakona o komorama zdravstvenih radnika i zakona o lekarskim,
stomatološkim i farmaceutskim komorama. Šta je sporno u ponuđenim
predlozima?
Po zamisli predlagača zakona, komora treba da se sastoji od jedne skupštine
koju čine dva veća: lekara zaposlenih u državnoj službi i onih iz
privatne prakse. Ovakav koncept izazvao je nezadovoljstvo dela
zdravstvenih radnika, jer se smatra da je izvan svake pravne i privredne
logike da se mešaju ova dva sektora i to u jednoj organizaciji koja
treba da brani interese svih svojih članova. Kako se navodi, lekari u
državnoj službi svoj status regulišu u skladu sa zakonom o radu i
Zakonom o radu u državnim organima, a lekari privatnici su definisani
Zakonom o preduzetnicima. Jedni primaju platu od države, a drugi
ostvaruju zaradu na tržištu usluga, iz koje posle plaćaju porez i
doprinose. Kao primer, navodi se pitanje ko može da pomiri dva različita
interesa, onih u državnoj službi da imaju veću platu i privatnika da
im porez bude manji?
U predlogu zakona predviđa se i nezavisnost komore od države, pa se
postavlja pitanje kako može biti nezavisna s organizovanim većem
lekara zaposlenih u državnim ustanovama. Zamerke se odnose i na to da
se u predlozima mogu naći brojne pravne neusaglašenosti, kao i
kolizije s Ustavom i zakonima Republike Srbije.
Jedan od predloga delovanja komora je i da izdaje i oduzima licenca za
obavljanje lekarske i stomatološke i farmaceutske delatnosti. Smatra se
da je nedopustivo da komora bude važnija i od fakultetske diplome i državnog
ispita. Ona bi, po predlogu, trebalo da se periodično obnavlja, a
pitanje je za koliko para i pred kojom interesnom grupom. Koja je to
komisija ili telo koje će nekom diplomiranom lekaru onemogućiti rad
ako ne uspe da obnovi licencu? Ovakva rešenja ne poznaju ni Francuska,
Nemačka, Švajcarska ni još niz zemalja u kojima lekarske komore
odavno postoje.
J.
Barbuzan
|