<<Nazad

SUBOTA-NEDELJA, 18-19.12.2004.
 

Dr Draško Karađinović, portparol Društva privatnih lekara i stomatologa Srbije, za GL upozorava na pritiske da se osvoji tržište krvi u Srbiji i nagoveštava

Ogroman novac u igri da bi se prerada krvi iz Srbije izmestila u inostranstvo?!

    Privatni lekari i stomatolozi Srbije već mesecima, preko svog društva, upozoravaju javnost na pritiske da se osvoji tržište krvi u Srbiji. To bi bilo omogućeno, kako oni smatraju, najavljenom reformom Službe transfuzije Srbije, koja predviđa ukidanje domaće "proizvodnje" krvnih derivata i slanje krvi ovdašnjih dobrovoljnih davalaca na preradu u inostranstvo. Na taj način će se, smatraju eksperti i širom otvoriti vrata još većem uvozu krvi iz inostranstva.

    - U komercijalnim ustanovama u inostranstvu za frakcionisanje koristi se i krv ljudi kojima se za tu krv plaća. Ukoliko je krv dala osoba koja je bolesna ili narkoman pitanje kako se  to kontroliše u ustanovama koje su vođene izvoznim komercijalnim interesima – upozorava dr Draško Karađinović, novosadski stomatolog i portparol Društva privatnih lekara i stomatologa Srbije.

    Naš sagovornik smatra da je, kako kaže, u igri veliki novac, pa otuda nastojanje da se prerada krvi dobrovoljnih davalaca premesti u inostranstvo. Ovo bi se omogućilo gašenjem  Centra za frakcionisanje krvne plazme pri Institutu za transfuziju krvi u Beogradu, na čemu insistira konsultantska firma "Sofreko" koja radi na projektu reforme transfuziološke službe u Srbiji, kao jedina koja se javila na tender za ovaj posao, a sleduje joj milion i po do dva miliona evra. Evropska unija je, kao što je znano, preko Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR) odvojila ukupno pet i po miliona evra, a prema nekim izvorima, i čitavih osam miliona evra, da bi se nacionalna služba transfuzije u našoj zemlji primerila evropskim standardima, pri čemu je većina tog novca namenjena za kupovinu opreme. 

 

UKIDA SE PRINCIP SAMODOVOLJNOSTI?

    U "Sofreku" tvrde da je Srbija veoma siromašna zemlja da bi u sopstevnim centrima prerađivala krv dobrovoljnih davalaca i insistiraju , uz navodnu saglasnost Ministarstva zdravlja Srbije, na tome da se krvna plazma prikupljena od davalaca iz cele zemlje šalje na preradu u strane centre. Iz tabora protivnika ovakvog  rešenja u javnosti se mogla čuti i opaska da "domaći političari nastoje da od krvi dobrovoljnih davalaca naprave privatni biznis". Prvobitno, eksperti angažovani od strane  EAR-a imali su sasvim drugačije mišljenje, jer su preporučili da se kroz donaciju renovira i osavremeni postojeći Nacionalni centar za frakcionisanje krvne plazme. Podizanje ovog centra u Beogradu, u kome se zamrznuta krvna plazma prerađuje u krvne derivate (albumine, globuline, faktore koagulacije 8 i 9, za hemofiličare i Von-Willenbrad faktor, za lečenje istoimene bolesti) – bila je prema pisanju "Ekonomista", najveća investicija Svetske banke u bivšoj Jugoslaviji.

Milioni za uvoz krvi

    Moglo bi se reći da je princip samodovoljnosti već narušen u Srbiji, sudeći po tome što se velike pare daju za uvoz krvnih derivata, jer je, prema nekim podacima, Srbija poslednja po davalaštvu krvi u Evropi. Dr Paja Momčilov navodi da je u prvih šest meseci za uvoz krvnih derivata potrošeno 11,5 miliona evra, dvostruko više od iznosa donacije za reformu transfuziološke službe. " Podatak da je uvezeno derivata za toliki iznos izrečen je za skupštinskom govornicom i niko nije pokusao ni da ga demantuje. Ovaj podatak govori ne samo o stanju samodovoljnosti vec mnogo više o neodgovornosti zaduženih za zdravlje gradjana Srbije ali i pokazuje koliki je komercijalni ulog u ugri i zašto toliki pritisci da se osvoji tržište krvi", kaže dr Draško Karađinović.

         Najavljena reforma "nije dobro osmišljena i neodrživa je ", zaključio je još u maju ove godine Odbor za zdravlje Narodne Skupštine Srbije. Pored odlučnog zahteva da se ne sme ugasiti Nacionalni centar za frakcionisanje plazme dobijene obradom krvi dobrovoljnih davalaca, odbor se protivi i najavi de će krv prikupljena u celoj Srbiji, transportovati, obrađivati, i testirati u tri centra i centralizovano odlučivati koliko, kome i gde je potrebna. Da li će krv stići blagovremeno zdravstvenim ustanovama zavisi od trenutnih meteoroloških uslova, stanja na putevima, tehničkog održavanja vozila itd., ocenjeno je u ovom odboru. Preporuka Odbora za zdravlje i porodicu je da bi svi predlozi rešenja reforme službe trebalo da dobiju pozitivno mišljenje Transfuziološke sekcije Srpskog lekarskog društva (SLD). Otada se i rasplamsala "borba" između Ministarstva zdravlja, koje "brani" rešenje "Sofreka" i transfuziologa i drugih specijalista koji su protiv toga da se nov sastva Transfuziološke sekcije SLD izabere tako da glasa odnosno ne glasa za rešenja koja daje pomenuta konsultantska kuća. 

    Dr Paja Momčilov, predsednik Odbora za zdravstvo republičkog parlamenta upozorio je na to da se reformom za koju se zalaže Ministarstvo zdravlja dovodi u pitanje princip samodovoljnosti. Šta ovaj princip u transfuziologiji zapravo znači?

    -Samodovoljnost znači da gradjani jedne zemlje primaju krv i prerađene proizvode iz krvi uzete od gradjana te iste zemlje. To je univerzalno prihvaćeni princip zaštite stanovništa od prenošenja poznatih i nepoznatih infekcija putem transfuzije krvi. Na primer, u Austriji ima nekoliko centara za frakcionisanje humane plazme. Ali gradjani Austrije primaju krv i proizvode iz krvi preradjene samo u jednom "nacionalnom " centru" koji obradjuje samo krv gradjana Austrije. Ne vidim razlog zašto bi se mi drugačije ophodili prema zdravlju nasih građana - kaže dr Karađinović.

 

DEBELO PLAĆENA ODOKATIVNA PROCENA?

        Iz dosadašnjih zbivanja i rasprava o reformi službe za transfuziju Srbije nije jasno ko bi odlučivao o tome kojoj ustanovi bi se poverila separacija krvi naših dobrovoljnih davalaca?

-U dokumentima predatim skupštinskom Odboru za zdravlje i porodicu priložen je i zapisnik sa sastanka o frakcionisanju plazme od krvi dobrovoljnih davaoca. Iz zapisnika se vidi da predstavnici Ministarstva zdravlja  i funkcioneri  koje imenuje Vlada RS, a koji bi trebalo da štite interes gradjana Srbije, pitaju predstavnika EAR-a i Sofreka  da li će strane agencije za licenciranje i monitoring dozvoliti opstanak ustanove od nacionalnog interesa, kakav je Centar za frakcionisanje krvne plazme pri Institutu za transfuziju u Beogradu, obzirom da su proizvodi te ustanove konkurencija stranim farmaceutskim kompanijama! Kako onda da Vam odgovorim na vaše pitanje? Koja ustanova će o tome odlučivati nebitno je, jer se iz ovog zapisnika vidi da će zvanična odluka biti samo pokriće za nečiji interni dogovor – smatra dr Karađinović.

       Našeg sagovornika zamolili smo i da pojasni stav Društva privatnih lekara i stomatologa da "služba za transfuziju krvi ne sme biti mesto preko kojeg će se rešavati razni merkantilni konflikti u borbi za tržište od osma miliona građana Srbije".

    -U pomenutom zapisniku stoji izjava zamenika ministra zdravlja da su o trošku evropskih poreskih obveznika "Sofreko" i EAR , pozvali eksperta iz inostranstva koji je u oceni "ekonomske opravdanosti opstanka" Nacionalnog centra za frakcionisanje plazme napisao ekspertski izvestaj sa +/- 35% greške. To nije ekspertski izveštaj vec paušalna, odokativana procena koja je debelo plaćena. Umesto odgovorne reakcije ministra zdravlja Tomice Milosavljevića  i zaštite vitalnih interesa gradjana Srbije u oblasti zdravstva, ministarstvo i prisutni domaći i strani "eksperti" se dogovaraju kako da se spovede medijska kampanja u kojoj građanima Srbije treba objasniti da to nije izvoz krvi dobrovoljnih davaoca, već da je oni samo šalju na obradu u inostranstvo. A kuda će je slati na obradu dogovoriće se posle više putovanja po stranim centrima za frakcionisanje plazme. To sve stoji u zapisniku o frakcionisanju plazme a koji je vezan za evropsku donaciju. Sve ovo je dokumentovano i u skupštini Srbije. Niko nije odgovarao za ovo. Kad imate sopstvenu proizvodnju imate i obavezu ministra zdravlja da poštuju princip samodovoljnosti. Kad eliminišete sopstvenu proizvodnju onda je tržiste na prodaju - zaključuje  dr Draško Karađinović.

Zora Mijatović

 

 

<<Nazad